Legende otoka Krka
Katedrala Uznesenja Marijina iz 5. stoljeća s crkvom sv. Kvirina, zaštitnika grada
Katedrala Uznesenja Marijina iz 5. stoljeća s crkvom sv. Kvirina, zaštitnika grada

U gradu Krku postojalo je par javnih događaja koji su iz srednjovjekovlja prešli u doba kada je Venecija sve do Napoleona gospodarila otokom. Među javne svečanosti  i svetkovine spadale su procesije od kojih je bila specifična ona svečana procesija na blagdan Uskrsnuća Gospodinova rano ujutro.

Ta procesija bila je spomen na čin svetih žena koje su u Uskrsno jutro došle na prazan Kristov grob. Procesija se kretala iz Katedrale, pa uokolo gradskih zidina, a na gradska vrata postavili bi se križevi napravljeni od voska blagoslovljenih svijeća kao zaziv nebeske zaštite.

Još je bila jedna svečana procesija u gradu i to na blagdan svetog Lovre, 10. kolovoza. Bila je vezana uz drevnu crkvu svetog Lovre uz koju je postojala i benediktinska opatija bar od 12. stoljeća.

Na toj su svečanoj procesiji u kojoj su se nosile relikvije raznih svetaca trebali biti nazočni svi svećenici s otoka, uz sudjelovanje velikog broja otočkog puka. Procesija se kretala po gradu i ukinuta je u napoleonsko doba kada je i porušena crkva svetog Lovre.

Blagdan sv. Lovre
Blagdan sv. Lovre

Bitna je svetkovina svetog Lovre jer se od davnine uz spomendan mučenika Lovre održavao gradski sajam koji je trajao tri dana. Upravo su sajmovi u srednjovjekovnom gradu bili jedni od najživljih i najraznolikijih događaja u kojima su sudjelovali i građani, otočani i stranci iznoseći svaki svoje interese i prodajući raznorazne predmete obrta i zanata, ali ujedno i prehrambene namirnice, stoku, sukna….

U doba sajmova postojao je poseban režim koji je omogućavao povoljnije trgovanje i kupovanje, a i sudjelovanje na sajmovima spadalo je u glavne društvene događaje.

Vjenčanje dužda s morem

Osim sajmova velika pažnja posvećivana je i odlasku brodova u Veneciju gdje su na velikoj svečanosti vjenčanja dužda s morem o blagdanu Spasova sudjelovali i Krčani.

Krčki statut daje odredbe vlasnicima lađa koje odlaze na svečanost i određuje da moraju krenuti u Veneciju bar 11 dana prije Spasova da bi sigurno stigli na svečanost. Lađe nisu smjele biti prekrcane ljudima i robom, a prvenstvo su imali građani Krka.

Ova svečanost bila je pogodna i za trgovanje pa su Krčani nosili na prodaju razne stvari, osobito grublje sukno koje se tkalo na otoku bogatom ovčjom vunom.

Po povratku zadnje lađe na Krk iz Venecije pregledavalo se oružje i balestre – oružje iz kojeg su se ispaljivale kamene kugle, a bili su ih osobito dužni imati neoženjeni mornari.

Samo da je kruha i igara!

Igra trija ili mlinIgre su također bile popularne. Osim onih igara koje su se svakodnevno igrale po gostionicama poput kartanja i kockanja, ili igra s novčićima, ili pak igranje trije, ili mlina gdje je cilj bio složiti tri kamenčića u jednu liniju i tako pobijediti protivnika.

Po mnogim gradovima  se igrala trija te je nalazimo urezanu u kamene ploče i klupe po trgovima, općinskim ložama, pa čak i u crkvama.

Mletački namjesnik Vinciguerra spominje i igru koja se zvala Palo, a riječ je o igri natjecanja u gađanju koja je naziv dobila po drvenom stupu ili stablu na koje se postavljao predmet kojeg je pogotkom trebalo oboriti.

Zabilježeno je da se u gradu Krku gađao pijetao spravom koja se nazivala „sarandegolo“. Ova su se natjecanja održavala tri puta godišnje: u lipnju, na blagdan sv. Ivana Evanđeliste 27. prosinca te kasnije i na dan kada je Venecija oduzela otok knezu Ivanu.

Pobjednik u palu dobio bi dukat i bio je oslobođen jednogodišnjeg plaćanja daća. Svi su otočani sudjelovali, bilo zbog zabave, bilo zbog prestiža.

U doba poklada, pri kraju karnevalskih svečanosti održavala se nekakva vrsta toreda. Bio je običaj da svake godine jedan otočki kaštel da za tu svrhu tri bika koja bi najprije razdražili psima, potom bi se njima naganjali na trgu i na kraju ih ubili.

Svrha ovoga je bila da se u doba poklada, pred Korizmu, siromašni puk dobro najede. Prilikom toreda vjerojatno se toliko galamilo i vikalo da je do dana današnjeg u narodu ostao naziv toro za nered nastao nakon nekog bučnijeg događanja.

Odgovori

Facebook
Slike s Instagrama